Biblioteka: Culsperience

Nakladnik: Recider projekt d.o.o

Ocjena: 5/5 ★★★★★

Povijest svakodnevnog života u Hrvatskoj uz humorom oplemenjen i moderan pristup sa QR kodovima turističkih preporuka koje na scan mobitela, putnika/istraživača/čitatelja, vode na različita mjesta.

O knjizi

„Gladijadori: povijest svakodnevnog života u Hrvatskoj s pokojom turističkom preporukom“ interaktivna je knjiga koja na popularno-znanstveni-duhoviti način opisuje svakodnevicu naših starih od Prevlake do Dunava, od cipela starih Vučedolaca do visokih peta suvremenih šopingholičara.

Usput vam, pomoću šezdesetak QR kodova, preporučuje gdje i kako pojedinu priču doživjeti u sadašnjosti, bilo da je riječ o lokalnim muzejima i spomenicima, konobama i domaćinstvima, ili pak događanjima i zanimljivim pojedincima.

Ako nam je vokabular sve tanji, a sposobnost izražavanja i imaginacije sve slabija, koji će medij budućim stoljećima prenijeti kulturno iskustvo našeg vremena? CD? Eno ga na balkonu tjera golubove. USB stick? Samo ove godine izgubili smo ih pet. Cloud? A što ako raketa pogodi server?

Možda se to investitor u Gladijadore samo pokušava utješiti, no možda zaista knjizi kao mediju nije suđeno da propadne.

Projekt je poduprlo i Ministarstvonkulture RH.

Ja sam ovu divotu dobila od samog izdavača na prošlom Interliberu. Upoznala sam vođu tima petorice kreativaca koji stoje iza ovog maštovitog vodiča, Luku. Luka je divan mladi čovjek širokog pogleda na svijet oko sebe, jednostavan, a poduzetan, kreativan i inteligentan. S njim je doslovno gušt sjediti i razgovarati… O Luki bih mogla pričati puno iako smo pričali samo par kratkih sati… Izuzetno nenametljiva, a karizmatična osoba!!!

Ali ajmo još malo o knjizi… Što se još krije iza ovih maštovitih korica?

Priče o hrvatskoj svakodnevici, od stoljeća sedmog do danas. Glad i jad naših starih, pretvorene u doživljaj za putoholičare koji žele znati više i radoholičare kojima je dosta svega. Mnoge povijesne činjenice koje se, između ostalog, dotiču i glagoljice…

Konačni cilj ove knjige je stvaranje prepoznatljivih tematskih tura, odnosno destinacijskog standarda na području ruralnog kulturnog turizma. “Gladijadori” u sebi nose istraživačku težnju da se “dosadna” povijest približi široj publici kroz razne igre riječi, humoristične naslove poglavlja i uz obilje svaštarskih, zabavnih podataka.

Ova knjiga nije samo priča, nije samo povijest, nije putopis, nije samo turistički vodič, nije milozvučni marketinški mamac tipa “kulturni turizam je in, pa ‘ajmo malo o tome” … Ova knjiga je doživljaj, ona cijelom procesu nekog putovanja daje jasne ekonomske i sociokulturne okvire. Ovo je jedna autentična priča koja nema u interesu proizvod “baždaren” na masovnost, brzu zaradu i slično, ona je autentična i traži “autentičnog” konzumenta, posjetitelja koji ne putuje isključivo zato da bi bio na odmoru, u tijelo uskladištio godišnju zalihu promila i UV zraka… Ne…. Ona, u krajnoj konzekvenci, gosta pretvara u putnika “starog kova”, osobu koja putuje radi znanja.

Knjiga je podijeljena u četiri cjeline; More i planine, Panonski san, Hrvatska i Prilozi.

Posebno zanimljivo bilo mi je čitati o Nikoli Tesli i o mom gradu, Rijeci koja je od rane povijesti bila sjecište multi-kulturalnosti, a sada, u 2020. godini, u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture, Rijeka gradi i otvara nove zgrade i objekte kulture sufinancirane sredstvima EU fondova te donosi više od 600 kulturno-umjetničkih i ostalih događanja, u čijem stvaranju sudjeluje preko 250 kulturnih ustanova i organizacija iz Hrvatske i 40 drugih zemalja Europe i svijeta. Izvadci dijelova o Rijeci dostupni su pri kraju ove recenzije.

Prilozi na kraju knjige uključuju karte i bibliografiju. Kartografiju nam je omogućila Ena Tomljanović.

Eh, da, i na kraju svake od prvih tri tematskih cjelina, uživat ćete u autentičnim fotografijama u boji smještenima u poglavlja pod nazivom “Poglavlje u slikama”.

O autorima

Luka Jakopčić (Varaždin, 1989.) Maturirao u 1. gimnaziji, Zagreb. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomirao je komparativnu književnost i povijest. Kulturno-turistički i projektni je konzultant, kao i turistički vodič i slobodni istraživač-povjesničar. Osnivač je tvrtke Recider projekt d.o.o za savjetovanje u kulturi i ruralnom razvoju. Pokretač je i voditelj projekta Culsperience Croatia to know.

Ostali suradnici:

Jelena Kulušić

Damir Stanić

Zoran Turk

Lucija Bakšić

.

Izvadci

.

O povijesti općenito

“Velik dio društvenoga i javnog života Rimljana odvijao se u onome što danas poznajemo kao kupaonicu i WC. U Rimu s prijateljima ne biste otišli na kavu ili pauzu za ručak, nego na jedan od mnogobrojnih javnih zahoda. U Google ukucajte “Daruvarske toplice” i odvest će vas u Aquae Balisse, dok ako ukucate “Varaždinske toplice” završit ćete u Aquae lasae. ”

.

“Kućica sa zagrebačke periferije je prizemnica bez” deke”, s jalovim podom koji uslijed silnog ribanja oštrom kefom dobiva žutu patinu.”

.

“Jedni smo od najstarijih i najdosljednijih europskih kavopija.”

.

Opis idealnog kućanstva Slavonije 19. stoljeća:

“Samo otac i odrasli ukućani imali su pri objedu pred sobom drvene tanjire. Prsti su im bili nož i viljuška.

.

O Rijeci (Fiume)

“Rijeka je bila najbliža svijetu. Imala je kolodvor, luku, a sam grad obasjan je električnom rasvjetom još davne 1890. (Zagreb je tek 1907.)”

“Riječki lukobran bio je dug gotovo 2 km, a lučki su bazeni zauzimali više od 7 km obale i 50 ha površine. Rijeka je bila opremljena sa 40-ak lučkih dizalica i kao takva, bila je osma u Europi.”

“Osim luke kao prozora mađarske stepe u svijet, u Rijeci se u to vrijeme razvijaju i drugi oblici industrije. Još u 18. stoljeću ovdje posluju užara i rafinerija šećera. U Rijeci je rafinerija nafte, 1914.,najveća u Europi, pa ljevaonica metala koja se otvara još 1853., Torpedo… (…) Arhitektonski simbol ove specifične mikro-sredine na samom kraju 19.stoljeća postaje Guvernerova palača (danas Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja). U njemu je pohranjen jedan od prsluka za spašavanje s atitanica, jedan od pet sačuvanih na svijetu i jedini u Europi.”

” Rijeka je već tad, u tim, davnim vremenima, bila multikulturalni grad u kojem se još 1914. moglo čuti: hrvatski, slovenski, talijanski, njemački, mađarski i engleski, i to – istovremeno. Grad je imao redovitu brodsku putničku liniju s New Yorkom.”

.

“O Andriji Ljudevitu Adamiću, koji je otvorio tvornicu papira u Rijeci (Hartera) koja je jedno vrijeme držala 5% svjetske proizvodnje papira, njegovu doprinosu razvoju Rijeke plastično opisuje putopisac Evan Turnbull, 1836.; “Ako pitate tko ga je sagradio, odgovor je gospodin Adamić. Tko je podigao ono drugo lijepo javno zdanje? Gospodin Adamić. A tko ove prostrane zgrade? Gospodin Adamić. Tko je zasadio ove voćnjake? Gospodin Adamić. Tko je napravio planoveza pve izvrsne puteve? Tko je uredio ovu lijepu obalu? Tko je, ukratko, načinio sve ovo što putniku pada u oči kao korisno i lijepo? Dobiva se samo jedan odgovor: gospodin Adamić.”

.

O Nikoli Tesli

“Nikola se nije razbolio tjerajući po buri ovce, već po cijele noći gutajući knjige.”

.

.

O nostalgiji

“Na samom kraju desetljeća, ostarjeli jugoslavenski ideolozi objavljuju da je zemlja uspješno izvršila put u besklasno društvo u proklamirani socijalizam. Sjećanja nekadašnjih radnika podudaraju se s tvrdnjama rukovodstva: “Sigurnost je bila, u skromnosti (…) Ti kad si uša u Jugovinil, ti si bia siguran u plaću, ti si bia siguran u zdravstvo, ti si bia siguran u sve u šta si moga biti siguran…šta danas nisi. Nisu se pisali ugovori na ovo, na ono, na određeno.” (iz istraživanja Zdenke Bedalov)

.

Izvadak s bloga:

„Mujsa“ je ogulinska mačka, a nas je inspirirala da vam predstavimo Smaragdni krš, jedinstvenu destinacijsku priču na razmeđi Gorskog kotara, Like i Korduna: doživite najljepše bajke, okusite najzdraviji kupus, popnite se na mitski Klek (pješke ili na vještičjoj metli), zaronite u najbistrije rijeke, zavirite u skrivene spilje. Sve to na samo sat vremena od Zagreba ili Rijeke.

.

Preporučujem svim putoholičarima, radoholičarima i znatiželjnim knjiškim moljcima. Ovo je originalni, moderni vodič kroz kulturne destinacijske sadržaje neispričane Hrvatske.

More kušin bit’ i stina, ako su na njemu “Gladijadori” ⬇️

Svoj primjerak „Gladijadora“ možete naručiti na sljedeći način;

u Culsperience FB inbox ili na mail: culsperience@gmail.com