Izdavač: Profil
Ocjena: 4/5 ★★★★
Dizajn naslovnice: Igor Lončar
Što bi vas nagnalo da ostavite posao oko kojeg vam se vrti sve u životu? Još jedan udarac korporacije? Unutarnji preokret? Ili avantura u sobi 909?
O knjizi
Mladi menadžer zaposlen u marketinškom odjelu velike tvrtke već duže je vrijeme razočaran smjerom vlastitog života. Posao koji mu zapravo predstavlja sve sveden je na manevriranje pisanim i nepisanim pravilima korporacije za koju radi. Svjestan besmislenosti toga što radi i sve snažnija tjeskoba koju osjeća ne tjeraju ga, doduše, na bilo kakvu životnu promjenu. No iz životne kolotečine izbaci ga avantura u sobi 909 s nepoznatom djevojkom, avantura koja se odvija po pravilima koja su njemu nepoznata…
Moj dojam
Erotika. Erotika. Erotika. Malo korporacije. I onda opet, erotika…Dok čitate ovu knjigu imate osjećaj da gledate neki provokativni, pikantni ljubić u stilu 50 nijansi. Brutalni opisi vođenja ljubavi iz pera jednog muškarca, neće vas ostaviti ravnodušnima. Moram priznati da još nisam čitala ovako ogoljeno iznesenu erotiku iz perspektive nekog mladog muškarca (a ne žene koja piše u prvom licu muškog lika), a kamo li još muškarca koji je tu, sa našeg područja. Jako smion potez od njega. A još hrabriji potez je povukao time što je priču isprepelo sa korporativnim dijelom baziranim na vlastitim iskustvima sa bivšeg radnog mjesta.
Frane Herenda je, naime, proveo veći dio svog radnog vijeka u korporacijama. Iako u njima nije bio sretan ni zadovoljan, jer se kreativnost i individualizam ne cijene osim na papiru, on ne žali ni trenutka provedenom na tim poslovima jer smatra da se sve događa s razlogom. Na kraju krajeva, da nije radio tamo ne bi imao iskustvo koje ga je oblikovalo, oplemenilo i koje ga je inspiriralo da napiše ovu knjigu.
“Današnji svijet pokreće kupovina. Često se zanosim idejom što bi se dogodilo da počnemo kupovati samo ono što nam uistinu treba i da se okrenemo ljudima, iskustvima, znanju u većoj mjeri. Možda bi sve stalo? Možda bismo bili sretniji? Duboko vjerujem da ne posjedujemo ništa osim znanja. Stvari propadaju i nestaju.”
Korporativni dio romana potpuno je inspiriran iskustvima autora i njegovih nekadašnjih kolega, iako su imena, naravno, izmijenjena. Tu mi se najviše svidio taj sexy sarkazam glavnog lika.
Da se još malo vratimo na erotski dio. Tu, dakle, imamo jednu djevojku i jednog mladog gospodina koji radi za korporacije. Mladi gospodin mi se čini kao preslika samog autora jer je u njega (barem onaj dio o korporaciji) utkao mnogo svojih osobnih stavova, razmišljanja, pa čak i nekih postupaka…Tajanstvena djevojka preko prijateljice traži ljubavnika koji će joj pružiti noć užitka bez obaveza. Ona uvjetuje pravila, a neka od njih su da će ona cijelo vrijeme njihovog susreta imati povez preko očiju i da on ne smije progovoriti ni u kakvim okolnostima…Naravno, neka od tih pravila će pasti u vodu, ali neka će ostati do samog kraja. Eksplicitne scene su opisane brutalno u detalje, pa oni kojima ne sjeda baš taj dio ipak moraju malo zažmiriti. Možda mogu staviti povez na tim nekim dijelovima sladostrašća, pa se prebacit na dijelove kad naš sexy par guguće u krevetu o tehnikama marketinga i tehnikama zavođenja…
“Uzeo sam istu sobu. 909. Taj mi je broj bio magičan. A nisam ga mogao ni s čim povezati, ni s kakvom zanimljivom godinom ili nečim drugim. Bio je samo naš.”
Ima mnogo slikovitih opisa tajanstvene žene iz sobe 909, ali za dva podatka smo cijelo vrijeme uskraćeni, za njezinu životnu priču i za njezine oči. Tajanstvena crvenokosa ostaje tajna do samog kraja.
“Koža riđokosih miriše drugačije, neodređenije. Tanka je, krhka i eterična. Kao da vas sloj manje dijeli od svijeta.”
Nakon nekoliko susreta, odluka je pala. Mora je pronaći…
“Trebao sam znati, svi sjeverni narodi znaju, riđokose kradu dušu.”
Svidio mi se roman, iako, moram priznati da sam tu i tamo, zažmirila…
“Drugu osobu ne možemo posjedovati, to je iluzija. Ljubav je poštovanje i svakodnevni izbor da budemo s nekom osobom, bez prisile, bez drugih uvjeta.”
O autoru
Frane Herenda rođen je 1983. u Zadru. Završio je gimnaziju Franje Petrića i farmaciju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Godinama je radio u marketingu i prodaji velikih farmaceutskih i kozmetičkih tvrtki.
Danas savjetuje pacijente o prirodnim terapijama i drži predavanja, kako o fitoaromaterapiji, tako i o prirodnoj kozmetici. Napisao je dva romana, zbirku pjesama i knjigu “Prirodna kozmetika”.
Link na njegovu stranicu: http://franeherenda.com
Citati
“Otići nekamo gdje te more dijeli od ostatka tebe. Nekamo gdje trebam manje toga. Nekamo gdje trebam manje sebe.”
“Sve naučeno palo je u vodu pred nepoznatom riđokosom koja me nije poznavala, nije vidjela, a pred kojom sam bio ogoljeniji nego pred ijednom drugom.”
“Stalno slušamo kako ljudi govore kupujemo svašta što nam ne treba. Što to zapravo znači? Zašto kupujemo što nam ne treba? Što nam zapravo treba?
“Najuspješniji menadžerski timovi sastavljaju se od natprosječno inteligentnih, maničnih i opsesivno-kompulzivnih osoba.”
“Jesi li čula za asertivnost Ne? Čula si za pasivno ili agresivno ponašanje?”
“Jesam, i za pasivno-agresivno ponašanje. Žene su stručnjaci u njemu.”
“Mnogi od nas kupuju nešto skuplje, jer mislimo da je automatski bolje. Proizvođač izradi proizvod 5 posto kvalitetnijim, oni ga upakiraju u 10 posto ljepši omot. Naplate 200 posto više. Luksuzu ne pada prihod ni u najvećoj krizi.”
“Svi mrzimo reklame. Svi se žalimo na reklame. Da su dosadne i redovito da lažu. Ali licemjerni smo. Kako mi oglašavamo svoje vrijednosti? Jesmo li se ikada našminkali da bismo istaknuli usne ili oči? Jesmo li obukli odijelo i kravatu na razgovor za posao? Obukli štikle da nam se naglase listovi i guzica? Uljepšali životopis?”
Preporuka svim ljubiteljima i ljubiteljicama erotskih romana.
Link za kupnju knjige: http://franeherenda.com/
Knjiški Moljac 