Izdavač: Ognjište
Ocjena: 5/5 ★★★★★
Prevela: dr. sc. Zrinka Dragun
Bajka koja će vas uzdignuti na oblake..
Veličanstvena priča o jednoj princezi koju je zla vještica proklela antigravitacijom, pa je, princeza, sirota, izgubila svu težinu…
O knjizi
“PRINCEZA U OBLACIMA” dječja je bajka Georgea MacDonalda začetnika fantasy žanra.
Prvi put je objavljena 1864. godine. Nadahnuta bajkom “Uspavana ljepotica”, donosi nam priču o princezi pogođenoj neprekidnim bestežinskim stanjem, koja ne može spustiti stopala na tlo, kako doslovno tako i metaforički, dok ne pronađe ljubav koja ju spušta na zemlju.
Animirana inačica emitirana je 1978. godine, dok je 2013. mjuzikl Tori Amos i Samuela Adamsona nadahnut izvornom pričom postavljen u Royal National Theatre u Londonu.
“PRINCEZA U OBLACIMA” prvi je prijevod ove bajke na hrvatski jezik.
Moj dojam
Ovo je jedna veličanstvena bajka o princezi koju je zla vještica, sestra njezina oca, začarala na krstitkama na koje nije (jedina) bila pozvana. Da, tu imamo paralelu s “Uspavanom ljepoticom” ili “Trnoružicom”, ali taj početak i kraj su jedino što rezonira s tim bajkama. Ostatak priče je prožet metafizikom i filozofijom za najmlađe.
Priča je pisana na onaj starinsko-moderni fin način, iako je pisana davne 1864. Lirski opisi oplemenjeni su ciničnim humorom.
Princeza lupa provale koje i danas mogu od srca nasmijati čitatelja. Njezino prokletstvo se razbija ljubavlju princa koji je spreman umrijeti za nju.
Sve u svemu, jako dobra priča za djecu (i djecu u odraslima) koja se može progutati za tridesetak minuta. Duhovita, bajkovita i dirljiva.
A sad… Nije sve baš tako bajno…
Dvije opaske.
Naslov i naslovnica.
Prvo; naslov mi se ne sviđa ni u originalu “The Light Princess” jer me “light” više asocira na iluminaciju nego antigravitaciju (lakoću), a nije mi baš posve legao ni “Princeza u oblacima” iako mi se taj naš naziv čini puno boljim izborom od izvornika.
Drugo; naslovnica… Točnije, naša naslovnica, ona mi pak nema apsolutno nikakvu vezu s radnjom romana. Na toj našoj naslovnici, iako je slikica lijepa, imamo djevojku obučenu poput moderne Wicca vještice kako sjedi na grani stabla, a ispod vještičjeg šešira proviruju joj dvije smeđe pletenice. U radnji imamo svjetlokosu princezu koja lebdi uokolo u “princezastoj” haljini kakve su se nosile u ta doba kraljeva i kraljevina… Isto tako, u radnji imamo i jezero koje je izuzetno bitan segment priče.
Npr, ovakva naslovnica bi, po meni, bila puno bolji izbor:
Izvor fotografije: Pinterest
Ako ne takva nekakva slika na naslovnici onda možda neka od ilustracija Dorothy F. Lathrop, jer njene ilustracije izgledaju kao da su ispale iz nekakvih drevnih rukopisa.
O autoru
George MacDonald rođen je 10. prosinca 1824. godine u Huntlyju, u Škotskoj. Često ga smatraju začetnikom moderne fantasy književnosti. Najpoznatija su mu djela: Sanjari, Princeza i goblin, Princeza i Curdie, Na leđima sjevernog vjetra i Lilith.
“Ja pišem, ne za djecu, već za one djetinjeg srca.”
.
Bio je mentor Lewis Carrollu i nagovorio ga da objavi Alisu. Poznato je da je George MacDonald imao značajan utjecaj i na druge poznate predstavnike fantasy žanra, J. R. R. Tolkiena i C.S. Lewisa. C.S. Lewis mu je dodijelio ulogu lika u svojoj Velikoj rastavi.
Ovo je drugo djelo Georgea MacDonalda ikada prevedeno na hrvatski jezik i drugo djelo koje smo mi pročitali i recenzirali.
Prvu našu recenziju njegova fantasy romana za djecu možete naći na ovom linku – “Princeza i goblin”
A recenziju drugog njegova romana koji smo čitali i kojem smo od mogućih 5 zvjezdica dali 10. – Lilith
Citati
“Bila je ona ogorčeno, pakosno stvorenje. Bore prijezira križale su se s borama zlovolje, pa joj je lice bilo ispunjeno borama kao suha šljiva. Ako se ikada nekog kralja moglo opravdati što je nekoga zaboravio, ovaj je kralj opravdano zaboravio svoju sestru, čak i ako je bila riječ o krštenju. K tome je izgledala i jako neobično. Čelo joj je bilo veliko kao ostatak lica te se nadvijalo nad njim poput litice. Kada je bila ljuta, male su joj oči bljeskale plavom bojom. Kada bi nekog mrzila, sjale bi žuto i zeleno. Kako su izgledale kada je nekog voljela, to vam ne znam reći; jer nikada nisam čuo da je voljela ikoga osim samu sebe, a mislim kako joj ni to ne bi uspjelo da se nije na sebe nekako naviknula. Ali razlog zbog kojega je od kralja bilo jako nesmotreno što ju je zaboravio, bio je taj što je bila strašno pametna. Zapravo, bila je vještica; a kada bi nekoga začarala, vrlo brzo bi mu to dosadilo; jer sve je zločeste vile nadmašivala u zloći, a mudre u mudrosti. Prezirala je sve načine, o kojima čitamo u povijesti, koje su uvrijeđene vile i vještice koristile kako bi se osvećivale; i stoga, nakon što je uzalud čekala i čekala pozivnicu, naposljetku je odlučila pojaviti se bez pozivnice te se potruditi, poput princeze kakva je već bila, da se cijela obitelj osjeća jadno… “
“Zločesta je tetka djetetu oduzela svu težinu. Ako mene upitate kako je to izvela, odgovorit ću vam” Na najlakši način na svijetu. Samo je morala uništiti gravitaciju. ” Jer princeza je bila filozof te je poznavala sve zakučaste potankosti zakona gravitacije, jednako kao što je znala i najsitnije potankosti o svojim vezicama za cipele. A kako je bila i vještica, te zakone mogla je u trenutku i dokinuti; ili barem tako zakočitu njihove kotače i nagristi njihova ležišta, da potpuno prestanu raditi… “
“…bio je on mali kralj s velikim prijestoljem, poput mnogih drugih kraljeva.”
“Dobro je biti lakoruk”, reče kralj.
“Loše je biti lakoprst”, odgovorila je kraljica.
“Dobro je biti lakonog”, reče kralj, “Zapravo… u cijelosti je dobra stvar biti lakog tijela. (…) Ali je u cijelosti loša stvar biti lakomislen.”
“Ako to ne učinim, ona će umrijeti, a bez nje mi život neće značiti ništa; pa neću ništa izgubiti ako to učinim.”
Preporuka svoj dječici svijeta od devet godina nadalje kao i onoj uspavanoj dječici koja snivaju u odraslim “odijelima”.
Link za kupnju: https://www.ognjiste.hr/proizvod/george-macdonald-princeza-u-oblacima/
Knjiški Moljac 