Izdavač: Planetopija
Ocjena: 5/5 ★★★★★
Preveo: Matija Pospiš
“Ne objašnjavaj svoju filozofiju. Utjelovi je.”
~ Epiktet
Drevna mudrost za razvijanje otpornosti, samopouzdanja i duševnog mira upakiran u predivnu inspirativnu knjigu.
O knjizi /Moj dojam /Što očekivati + Citati
Većina ljudi stoicizam pogrešno povezuje s izostankom emocija i asketizmom, a zapravo je riječ o filozofskoj školi koja je imala veliki utjecaj na brojne društvene i humanističke znanosti kroz povijest, pa tako i na aktualnu pozitivnu psihologiju. Autor Jonas Salzgeber u ovoj nam knjizi daje pregled ideja slavnih stoičkih mislioca i pokazuje da je ova jednostavna i praktična filozofija primjenjiva i u moderno doba. Vježbe u ovoj knjizi uče nas kako se usredotočiti na prihvaćanje onoga na što ne možemo utjecati te svoj osobni rast, kako bismo izvukli nešto dobro iz svake situacije i živjeli u skladu sa svojim idealnim „ja“. Siromašni ili bogati, mladi ili stari, svi se mi možemo truditi biti bolji, pravedniji, mudriji i kreposniji i tako ostvariti najbolju verziju sebe i svog života.
Riječ “filozof” na grčkom doslovno znači “ljubitelj mudrosti”. Stoici su vjerovali kako priroda želi da postanemo najbolja verzija sebe,da svi u sebi nosimo iskru koja je potencijal za veliku vatru mudrosti…
Sljedbenici stoicizma su po definiciji, dakle, ljubitelji mudrosti. Oni su full time posvećeni traženju mudrosti. Oni svojevrsni ratnici uma,a svoj život vide kao kaotičan festival.
Prava se filozofija svodi na malo teorije i mnogo prakse, poput hrvanja u antičko ili surfanja u moderno doba.
Treniranje stoicizma baš je poput surfanja: malo teorije i mnogo vježbe. Ako krenete ovim putem, ubrzo ćete se naučiti boriti s valovima i ako budete ustrajni na svome putu, uspješno ćete ovladati njima.
Pa kaže autor: u 15 i pol godina školovanja učio sam matematiku, fiziku, biologiju i još mnogo toga, ali ne i kako se nositi s izazovnim situacijama? Kako da se suočim sa svojim strahovima i problemima? Kako savladati depresivne osjećaje? Kako da prebolim smrt prijatelja? Kako se odnositi prema svom bijesu? Kako da budem samouvjereniji? A upravo su se time bavile filozofske škole u antičko doba: učile su pojedinca kako živjeti.
“Onaj tko uči s filozofom”, kaže Seneka, “trebao bi svaki dan naučiti barem jednu dobru stvar; trebao bi na kraju dana biti bolji čovjek ili na putu prema tome da postane bolji.”
Sreća je stanje uma.
Stoici su bili živ dokaz da netko može biti prognan na pust otok i svejedno biti sretniji od nekoga tko živi u palači. Svi smo mi sami odgovorni za svoju sreću. Naša je odgovornost da ne dopustimo da nam sreća ovisi o izvanjskim okolnostima; ne smijemo dopustiti da kiša, iritantni ljudi ili pokvarena perilica rublja odlučuju o stanju našeg uma. Stoicizam nas, dakle, uči da živimo u skladu s određenim vrijednostima koje doprinose razvijanju emocionalne otpornosti i smirenog samopouzdanja te pronalaženja jasnog usmjerenja u životu.
.
Stoicizam je vodič kroz život koji se temelji na razumu, vodič koji nas podupire u potrazi za mudrošću i ustrajnošću te u nastojanju da ovladamo sami sobom.
.
Stoicizam je sve to, ali je i zahtjevan. Želi da u svakom trenu izražavamo svoje najviše “ja”. Želi da se usredotočujemo na ono što možemo kontrolirati, a da sve ostalo smireno prihvaćamo.
Ali pritom, stoicizam nema nikakve veze s potiskivanjem ili skrivanjem vlastitih negativnih ili burnih emocija, ili pak s neemocionalnošću. Zapravo, riječ je o tome da prihvaćamo svoje emocije, razmišljamo o tome što ih uzrokuje te učimo preusmjeravati ih za vlastito dobro. Većina ljudi robuje sitnim strastima: jakim negativnim emocijama poput iracionalnog straha, boli ili ljutnje.
Stoici znaju koliko je strah opasan. Stvarna šteta koju nam može nanijeti ono čega se bojimo nikakva je s usporedbom štete koju sami sebi nanosimo dok pokušavamo spriječiti ono čega se bojimo.
“Netaknuto blagostanje ne može pretrpjeti ni jedan jedini udarac”, kaže Seneka, ali čovjek koji je poživio nebrojene nesreće “ima kožu zadebljanu patnjom”. Taj se čovjek bori dok ne padne, a nastavlja se boriti čak i na koljenima. Nikad ne odustaje.
Znamo, znamo… Kada život teče glatko, lako je živjeti prema stoičkim načelima. Ali postaje mnogo teže kad vas život udara i cipelari…
O prolaznosti
“Kada ljubite svoje dijete ili osobu koju volite, ponavljajte sami sebi: ‘Ljubim smrtnika. ‘”
~ Epiktet
Život je prolazan: u trenu možemo ostati bez onih koje volimo, bez ikakva upozorenja.
“Nisam vječan, ljudsko sam biće ; dio cjeline, kao što je sat dio dana. Poput sata moram doći i, poput sata, proći.
~ Epiktet
Sve je prolazno. Uživajte u onome što volite sve dok to imate. Ako ništa drugo, vaša će smrt to okončati. Kako bismo u potpunosti iskoristili dato nam vrijeme, stoici nam savjetuju da današnji dan (i svaki dan) živimo kao da nam je posljednji. Razmišljanje o vlastitoj smrti pomaže da prestanete donositi nasumične odluke i tratiti život na gluposti. Jasnije vam je na što želite trošiti svoje vrijeme.
“Ne ponašaj se kao da ti je suđeno živjeti vječno. Sudbina ti visi nad glavom. Dok god živiš i dok još možeš, postani dobra osoba sada.
~ Marko Aurelije
“Čak i da je pred tobom velik dio života, trebaš ga organizirati veoma ekonomično da ga bude dovoljno za sve što je nužno. Nije li krajnje budalasto učiti nebitne stvari, jer vremena je tako strašno malo?”
Posjedujete li zapravo išta?
Automobil, laptop, mačku? Svoje tijelo, položaj u društvu, odnose? Ne, jer sve vam to može biti oduzeto u trenu. Možete raditi prekovremeno i platiti cijenu kako biste posjedovali te stvari, a ipak možete ostati bez njih. Zatvaramo oči. Ignoriramo to. Mislimo da smo nepobjedivi. Uzimamo stvari zdravo za gotovo. To će nas saznanje skupo stajati…
Nismo spremni nositi se s takvim gubicima kad nadođu. Mislimo da su te stvari naše, a shvatimo da nisu tek kad ih izgubimo.
“Nemamo razloga diviti se sami sebi, kao da smo okruženi svojom imovinom; sve su nam te stvari posuđene. Možemo uživati u njima, ali davatelj tog dara odlučuje koliko ćemo ga dugo imati; naša je dužnost na neodređen rok čuvati svoje darove te ih vratiti kada se to od nas zatraži, bez prigovora… “
~ Seneka
O ljudima
“Vječno me čudi: Svi mi više volimo sebe nego druge ljude, ali više nam je stalo do njihova mišljenja nego do vlastitog.”
~ Marko Aurelije
“Ne trati vrijeme u raspravama o tome kakav bi dobar čovjek trebao biti. Samo budi dobar čovjek.” Te riječi nije napisao neki lijenčina, nego rijedak primjer kralja filozofa i u to vrijeme najmoćniji čovjek na svijetu: Marko Aurelije, car legendarnog Rimskog Carstva. On je najpoznatiji od svih stoičkih filozofa, a njegove “Meditacije”, niz od 12 knjižica koje je napisao isključivo za sebe (poput dnevnika) prilikom rada na samom sebi, smatraju se jednim od najvećih filozofskih djela svih vremena.
Svaka je životna situacija prazno slikarsko platno ili komad mramora koji možemo oblikovati i na njemu vježbati kako bismo savladali umijeće življenja.
Neka vaša djela govore za sebe. Budite primjer drugima. Živi uzor mnogo je bolji od predavanja.
Ne objašnjavajte nego šutke pokažite.
“Ne trati vrijeme u raspravama o tome kakav bi čovjek trebao biti. Samo budi dobar čovjek.”
~ Marko Aurelije
Vrijeme ne možeš vratiti. Jednom kad neko zrnce pijeska iscuri iz pješćanog sata našeg života, nestalo je zauvijek.
“Nitko ne izračunava vrijednost vremena; ljudi se razbacuju njime kao da je bezvrijedno. Ali ako smrt zaprijeti istim tim ljudima, vidjet ćeš ih kako preklinju liječnike… vidjet ćeš da su spremni potrošiti sve što imaju da bi ostali živi… Moramo pažljivije čuvati ono što će u jednom trenu završiti. “
~ Seneka
“Ljudi koje uzbuđuje posmrtna slava zaboravljaju da će i oni koji ih pamte uskoro umrijeti. A zatim će umrijeti i oni nakon njih. Sve dok uspomena na njih, koja se prenosi s osobe na osobu poput plamena svijeće, ne zatreperi i ugasne.”
~ Marko Aurelije
Ne treba gomilati stvari. Većina je beskorisna i suvišna. Smatramo ih besplatnima jer ih dobivamo jeftino ili na dar, ali skupo nas stoje. Seneka upozorava na činjenicu da svako gomilanje ima skrivenu cijenu. Što više imate, to više možete izgubiti.
“Nije li ludilo i najveća mahnitost željeti tako mnogo kada možeš držati tako malo?
~ Seneka
Najveći su blagoslovi čovječanstva unutar nas… Mudar je čovjek zadovoljan onime što ima, što god da to jest, i ne želi ono što nema…
Marko Aurelije, ovdje nas podsjeća na tri činjenice:
• Materijalne stvari nisu važne; ne sakupljajte ih i ne gomilajte
• Budite zahvalni na svemu što imate
• Pripazite da se ne vežete za stvari
“Ako nije ispravno, ne čini to; ako nije istina, ne govori to.”
~ Marko Aurelije
Poanta je da svaki dan izdvojimo vrijeme za meditaciju i samopropitivanje,da se iz dana u dan poboljšavamo…
“Kada ujutro ustaneš, reci sam sebi: danas ću naići na nametljivce, nezahvalnike, egomanijake, lažljivce, zavidnike i čudake. Svi oni pate od tih boljki jer ne znaju razlikovati dobro od zla.”
~ Marko Aurelije
Seneka kaže : Ako želimo da naš um raste, moramo raditi na sebi tako što ćemo si postavljati sljedeća pitanja:
• Koju ste lošu naviku danas ispravili?
• Kojoj ste se mani suprotstavili?
• Na koji način ste bolji?
Sve nas katkad nešto uhvati nespremne. Ne samo veliki, nego i manji, često neočekivani događaji. Vlak ne dođe na vrijeme, ukradu nam bicikl… Te nas sitnice mogu nagnati da izgubimo ravnotežu i postanemo razdražljivi…
“Pri svakom se izazovu sjeti resursa koji su ti za njega na raspolaganju. Ako te uzbudi prizor zgodnoga muškarca ili lijepe žene, u sebi ćeš otkriti oprečnu moć samokontrole. Ako se suočiš s boli, otkrit ćeš moć izdržljivosti. Ako te netko uvrijedi, otkrit ćeš strpljenje. S vremenom ćeš shvatiti da ne postoji nijedan dojam koji ne možeš podnijeti s pomoću nekog moralnog oruđa.
~ Epiktet
Vjetar vatru hrani, a svijeću ugasi. Prepreka vas “ugasi” ako su vam predanost i ustrajnost preslabi, ali hrani vas ako ste spremni prihvatiti izazov i ne odustati kad se pojave poteškoće.
Dopuštamo da nas sitnice razljute, a onda ono što zbog toga učinimo razljuti druge i tako u valovima prenosimo negativu.
U ovoj ćete knjizi, između ostalog, naučiti kako se ponašati kad vam drugi ljudi stvaraju probleme, jer najteži i najčešći izazovi s kojima se suočavamo u svakodnevnom životu su drugi ljudi.
“Kako se budeš kreatao putem razuma”, kaže Marko Aurelije, “ljudi će ti stajati na putu.”
Ono što je najvažnije ; činite dobro i budite dobri. Zapamtite da je svaki susret s ljudskim bićem ili životinjom prilika za ljubaznost. Ljubaznost je moć koja nam kupuje duševni mir.
“Izbjegavaj društvo ljudi koji nisu filizofu. Ako ga ne možeš izbjeći, pripazi da se ne spustiš na njihovu raziny, jer ako je jedan drug prljav, i njegovi će se prijatelji nedvojbeno malo uprljati, koliko god da su na početku bili čisti.”
~ Epiktet
Ova knjiga zapravo obećava isto što i stoicizam: naučit će vas kako da živite iznimno sretan život, koji teče glatko, i kako da takav ostane čak i kad naiđu problemi. Naučit će nas da budemo spremni na sve, da poput tvrde utvrde snage budemo postojana, dubokih korijena, emocionalno otporna te mirna i svjesna osoba, čak i usred paklenog ognja.
O autoru
Jonas Salzgeber i njegov brat Nils osnivači su NJlifehacks.com, web-stranice za osobni razvoj koja je posvećena osobama koje žele postati najbolja verzija sebe uz pomoć moderne znanosti i antičke mudrosti. Na svojem blogu redovito dijeli stoičke strategije koje nas ohrabruju da se spremno i s više samopouzdanja nosimo sa životnim izazovima.
Preporuka svima koji tragaju za mudrošću.
“Moć filozofije da ublaži udarce koje nam zadaje sudbina nevjerojatna je. Nijedan se projektil ne može zabiti u njezino tijelo; oklopljena je i neprobojna.”
~ Seneka
Link za kupnju: https://planetopija.hr/kategorija/duh-um-i-tijelo/tema/osobni-razvoj/mala-knjiga-stoicizma
Knjiški Moljac 