Izdavač: Planetopija
Ocjena: 5/5 ★★★★★
Prevela: Dragana Jagušić
Misli i učenja jednog od najzanimljivijih filozofa stoicizma iz 2. stoljeća. Knjiga koju bi svaka kućna bibiloteka trebala imati kao bezvremenski vodič prepun savjeta i inspirativnih misli.
O knjizi / Moj dojam
„Zapamti da su ti vrata uvijek otvorena“, poručuje nam Epiktet, jedan od najzanimljivijih filozofa stoicizma iz 2. stoljeća. Ovaj Grk veći je dio svog života proveo kao rob što je uvelike oblikovalo njegovu filozofsku misao. Epiktet promišlja pojam slobode težeći oslobođenju iznutra, spoznajno i filozofski. Upravo je potraga za unutarnjim oslobođenjem ono što najviše povezuje ovaj antički tekst s današnjim čovjekom, koji nastavlja propitivati značenje slobode i pregovara uvjete njena postizanja u svojim specifičnim okolnostima.
Knjižica “O ljudskoj slobodi” koju sam progutala s guštom sastoji se od izabranih poglavlja, odnosno zapisa iz izvornika koji je antičkom svijetu poznat kao Epiktetovi Razgovori.
Poruka koja se provlači kroz cijelu ovu knjigu je u tome da čovjek ne može biti slobodan dok ne ovlada sam sa sobom. Prvenstveno svojom požudom i tjeskobom. Epiktet nam često navodi primjere kojima nam dodatno objašnjava što misli pod slobodom u udobnosti, tj slobodom u kavezu.
Najviše mi se svidio primjer gdje opisuje ukroćene lavove koji imaju sve što im je potrebno za lagodan život. Sigurnost, hranu i vodu. Ali… nemaju slobodu.
Epiktetova osnovna teza polazi od toga da što je život lakši čovjeku, time je on više rob života.
Sloboda se, po njemu, ne postiže zadovoljavanjem želja nego uklanjanjem istih. Sloboda se, po njemu, postiže čvrstinom, dosljednošću i nepokolebljivošću u odlukama.
Iako… Iznenadili biste se. Jako. Epiktet nam ne govori da su samo novac i želja za moći okovi koji čovjeka čine poniznim i pokornim… Ne, tu su još i želja za životom u miru i tišini i želja za životom u učenjima i putovanjima. Sve te želje su podražaji koju nas vezuju okovima. Bilo koja vanjska stvar kojoj pridajemo važnost i pozornost postaje kavez koji nas odvaja od slobode.
Jako mi se svidjele njegove misli o knjigama i čitanju.
“Čitanje treba služiti postizanju mira; ako te čitanje ne umiruje, što ima dobroga u njemu.”
Epiktetova filozofija temelji se na uvjerenju da je sreća moguća samo ako se osoba usredotoči na ono što može kontrolirati, a to su njezine misli i postupci. On smatra da patnju uzrokuju ne samo vanjski događaji, već i naši stavovi prema njima. Stoga, umjesto da pokušavamo kontrolirati stvari koje su izvan naše kontrole, trebamo prihvatiti sudbinu i usmjeriti svoju pažnju na ono što možemo kontrolirati, poput našeg odnosa prema drugim ljudima, naših vlastitih postupaka i misli.
Epiktet posebno naglašava važnost racionalnog razmišljanja u postizanju unutarnjeg mira i sreće smatrajući da naša emocionalna reakcija na vanjske događaje ovisi o našim mislima i uvjerenjima o tim događajima; iz čega proizlazi da mijenjanjem naših uvjerenja i načina razmišljanja, možemo promijeniti naše emocionalne reakcije na stvari koje se događaju u našem životu.
Suzdržanost od želja za materijalnim bogatstvom i vanjskim uspjehom ključna je za oslobađanje svjetovnih okova. Epiktet smatra da je želja za takvim stvarima beskonačna i nikada ne može biti zadovoljena te da se stoga trebamo usredotočiti na svoj unutarnji razvoj i moralni napredak, a ne na materijalno bogatstvo ili sjaj popularnosti.
Preporuka za ovu mudru, a praktičnu džepnu knjižicu.
Iz predgovora prevoditeljice:
“Ova će vas knjižica poput vremeplova odvesti na kratko, ali intenzivno putovanje u antičku Grčku i Rim. Tamo ćete se susresti s rimskim senatorima, konzulima i političkim vođama, osuđenicima na smrt, robovima i bvišim robovima, gusarima, putnicima, bradatim filozofima, kraljevima i glumcima, a zatim i s hrvačem, boskačem i atletom, špijunom, sviračem lire, mudracem i tzv. „mudrom budalom“, djetetom; kao i primjerima iz životinjskog svijeta.
Nije čudo što je upravo ljudska sloboda bila jedna od najzastupljenijih tema u Epiktetovu učenju. Prema nekim izvorima riječi „sloboda“ i „(biti) slobodan“ kod Epikteta se spominju čak 130 puta, što je gotovo šest puta više nego u Novom Zavjetu i dvostruko više nego kod Marka Aurelija.
Razum je naša sposobnost, ali i moć, božanski dar. Svaki je čovjek razumno biće koje donosi odluke u skladu sa svojim razumom i svojom prirodom. Prema Epiktetu, u tom smo aspektu potpuno slobodni i tu nam slobodu nitko ne može oduzeti.”
O autoru
Epiktet (55. – 135. po. Kr.) je bio stoički filozof grčkog porijekla koji je živio i podučavao u doba rimskog stoicizma. Rođen je u Hijerapolu u Frigiji (današnja Turska) kao rob, sin majke ropkinje. Neko je vrijeme živio i služio u Rimu, gdje mu se pružila prilika da se školuje i oslobodi ropstva.
Epiktet, kao ni Sokrat prije njega, za života nije ništa zapisao, pa tako ni objavio. Sve što nam je ostalo u naslijeđe stoga su zapisi njegova učenika Flavija Arijana pod naslovom Razgovori, a temeljeni su na Epiktetovim predavanjima. Pretpostavlja se da su Razgovori služili isključivo kao podsjetnik svakodnevnoj praktičnoj primjeni unutar Epiktetove škole i nisu bili poznati široj javnosti. Vrijednost i snaga tih antičkih učenja leži ponajviše u tome što su jednako primjenjiva i danas.
Citati
“Promisli po kojoj ćeš cijeni prodati svoj integritet; ali molim te, ni slučajno ga nemoj prodati jeftino.”
“Teška vremena otkrivaju istinskog čovjeka.”
“Kada nastupi teškoća, smatraj sebe hrvačem kojeg je Bog poput trenera predodredio za borbu sa žilavim mladićem kako bi te preyvorio u olimpijakog hrvača. Ali to se ne postiže bez znoja.”
“Pod svaku cijenu zaštiti ono što ti pripada i ne poželi ono što pripada drugome.”
“Ako (previše) njegujem svoje tijelo i (previše) brinem o svom imetku, postajem sam sebi rob; zato što sam time otkrio način na koji me se može zarobiti.”
“Zapamti da smo mi ti koji sami sebe mučimo i stvaramo si teškoće.”
“Što na primjer znači biti uvrijeđen? Stani uz stijenu i uvrijedi je, i što si postigao? Ako netko odgovori na uvredu šutnjom poput stijene, što je zlostavljač postigao svojom uvredom?”
“Budi pouzdan prema smrti, oprezan protiv straha od smrti.”
“Što je smrt? Strašna maska. Kad je skineš, vidiš da te neće ozlijediti. Tijelo i duša naposlijetku se moraju odvojiti, jednako kao što su postojali odvojeni prije nego što smo se rodili.”
“Zaboravi te druge stvari, nemoj da te ljudi slušaju u javnim recetacijama, čak i ako te netko pohvali, ti se povuci, budi zadovoljan dojmom o sebi kao da si nitko i kao da ne znaš ništa.”
“Bože, sačuvaj me mudrih budala, do njih je najteže doprijeti.”
“Samo, molim te, prestani se predstavljati kao filozof, ti usiljena budalo! I dalje osjećaš zavist, žaljenje, ljubomoru i strah.”
“Nakon što ste jedan drugome udovoljili u svojim budalastim mušicama, vraćate se prijašnjim navikama, vaše su želje averzije jednake kao i prije, vaši impulsi, namjere i planovi ostali su nepromijenjeni, molite se i stalo vam je do istih stvari.”
“Ako nešto voliš raditi, radi to često, a ako nešto ne voliš raditi, navikni se raditi nešto drugo.”
“Ako ne želiš postati zajedljiv, ne potkrepljuj svoju narav i ispade bijesa. Potisni prvi impuls ljutnje, pa počni brojati dane kada se nisi naljutio.”
“Započni loše i uvijek ćeš se boriti sa nevoljama.”
“Ako ljudi imaju drugačije vrijednosti samo ih zabljesni ponudom i sve što je na prodaju bit će tvoje.”
“Za Boga miloga, prestani štovati ono vanjsko, prestani robovati materiji ili ljudima koji ti mogu dati ili oduzeti ono što je materijalno.”
Preporuka svim ljubiteljima filozofije, stoicizma, bezvremenskih mudrosti…
Link za kupnju: https://planetopija.hr/kategorija/publicistika/tema/filozofija/o-ljudskoj-slobodi
Knjiški Moljac 