Nekategorizirano · Planetopija

Te divne životinje ★ Ingrid Newkirk, Gene Stone

Izdavač: Planetopija

Ocjena: 5/5 ★★★★★

Prevela: Jasna Mati

“Nema tog istraživanja koje je vrednije od naše čestitosti i etičke dosljednosti, a način na koji se odnosimo prema životinjama izravno odražava način na koji vrednujemo život i jedni druge.”

~ Dr . John P. Gluck

O knjizi

Osnivačica i predsjednica PETA-e Ingrid Newkirk i autor Gene Stone u ovoj knjizi istražuju čudesan svijet životinja i savjetuju kako da se s više nježnosti i dobrote odnosimo prema fascinantnim bićima s kojima dijelimo planet.

Posljednjih desetljeća sve više istraživanja pokazuje tko su zapravo životinje – inteligentna, svjesna i empatična bića sposobna za izražavanje emocija, razvijanje komunikacijskih mreža i još mnogo toga. Guske koje se zaljubljuju i ostaju vjerne partneru cijeli život, ribe koje „pjevaju“ pod vodom, ili slonovi koji upozoravaju druga krda na opasnost u blizini, svi oni zaslužuju naše duboko poštovanje.

Newkirk i Stone nude nam i detaljan vodič kroz nove načine koji ljudima omogućuju da izbjegnu iskorištavanje i zlostavljanje životinja te nam pokazuju kako u svakodnevnom životu možemo spriječiti nepotrebnu okrutnost prema njima. Knjiga Te divne životinje pokazat će vam zašto životinje zaslužuju našu ljubav i poštovanje te što sve možete učiniti da im to i pokažete.

Što me se dojmilo u knjizi

Sve!!! Izdvojila sam neke bitnije teme koje sam provukla kroz ovaj osvrt, ali svidjelo mi se sve. Ovu knjigu bih ja uvela u redovno školsko gradivo.

Što ćete naučiti u prvom dijelu knjige…

Kako se orijentiraju ptice i na koji način lete, jesu li šišmiši uistinu slijepi, kako i zašto migriraju sisavci, imaju li ribe svijest o sebi, što je to magnetorecepcija, zašto su psi tako prijateljski raspoloženi, postoje li životinje koje čitaju, kako se odvija komunikacija životinja u morskim dubinama, što je to “slonovsko ludilo”, kakva je to “orangutanska ljubav” i još mnogo toga…

Drugi dio knjige razmatra činjenice o iskorištavanju životinja na četiri specifična područja ljudskog života – u znanosti, odijevanju, zabavi i prehrani… i nudi praktične savjete kojima možemo smanjiti patnju životinja u ovom okrutnom svijetu koji smo sami kreirali.

O inteligenciji u životinja

Mogu li životinje razumjeti izgovorenu riječ?
Svatko tko ima psa vjerojatno će odgovoriti: “Naravno.”

Istraživanja su pokazala da prosječan pas može razumjeti gotovo 200 riječi i reagirati na njih, a uz posebnu dresuru čak i više.

Oči životinja nam često kažu više od cijelog opusa riječi kojim se čovjek koristi da bi objasnio sam sebe i sve oko sebe.

Komunikacija između ljudi i životinja odavno je dio naše tradicije. Panchatantra, jedna od najstarijih zbirki indijskih bajki, sadržava isključivo priče o životinjama koje razgovaraju međusobno, ali i s ljudima.

Ima li glupih životinja?

Meduze, kao i sluzava plijesan, možda nisu najinteligentnija bića no one putuju morima već više od 500 milijuna godina, a svoje putovanje su počele mnogo prije nego što su peraje evoluirale u stopala i kontinenti se odijelili… Preživjela su ekstremna ledena doba i velike vulkanske erupcije koje su tada uništile 96% bića u moru.

Veličina mozga nije pokazatelj inteligencije. Ljudski mozak je po veličinu na četvrtom mjestu, iza mozga ulješura, slonova i dupina.

Uspoređivati inteligenciju životinja nije ništa lakše nego uspoređivati inteligenciju ljudi.

Empatija u životinja

Znanstvena zajednica sporo uviđa ono što opservacijska istraživanja odavno potvrđuju: i životinje pokazuju empatiju.

Russel Church, znanstvenik koji je provodio pokuse na životinjama, 1959. godine, pokazao je da su štakori u kavezu, inače uvježbani da pritisnu polugu kako bi došli do hrane, prestali pritiskati tu polugu kad su shvatili da u tom trenutku štakora u susjednom kavezu strese struja.

Zanemarimo na trenutak nehumanost tog eksperimenta, znanstvena rasprava vodila se o tome jesu li štakoripokazivali zabrinutost, pravu empatiju ili kombinaciju tog dvoje.

U narednim godinama, brojni nehumani eksperimenti na životinjama (jedan je majmun gladovao 11 dana radije nego da dopusti da drugog, njemu nepoznatog majmuna ubije struja, jedan štakor pokušavao je osloboditi uznemirenog štakora u drugom kavezu…)

“Nisu bili potrebni deseci mučenih miševa i životinja općenito da se objasni ono očito: životinje vole, one osjećaju emocionalnu bol i brinu se. Suosjećaju.”

“Sjećate li se miševa u filmovima poput “Snjeguljice” ili “Praščića Babea” kad pjevaju svojim simpatičnim sitnim glasićima? Otkrilo se da pravi miševi zaista pjevaju jedni drugima na frekvencijama koje ne dopiru do ljudskog uha. Austrijski znanstvenici su uz pomoć osjetljivih mikrofona otkrili da si tijekom udvaranja pjevaju – ultrazvučne balade koje samo oni mogu čuti.”

Slika: In 1959, psychologist Russell Church conducted a study on the empathy of rats, source: Scoop.It

Klepetan i Malena

Sigurno ste čuli za Klepetana i Malenu, par dvonogih roda prekrasnig perja, koji je dugi niz godina obitavao na jednom crvenom krovu u jednom malom slavonskom selu u Hrvatskoj…

“Rode su ptice selice koje u zimskim mjesecima obično odlete na jug. One su također vrlo točne i vraćaju se godinama, bez iznimke, na isto mjesto s kojeg su krenule, u isti dan…”

Svake zime Klepetan je napuštao svoj crveni krov i potezao tisućama milja do Južne Afrike. Malena ga, nažalost nije mogla pratiti na tim migracijama… Naime, godine 1993. lovac ju je ranio, a lokalni učitelj pronašao, sanirao joj rane i spasio joj život. Od tada, Malena je živjela u gnijezdu na krovu dobrova učitelja, svog spasitelja, a zime bi provodila u njegovoj kući… 28 godina!!! Upravo na krovu, jedne godine, Malenu je opazio Klepetan i par je od tada bio zajedno… Svakog ljeta na svijet je stizala mladunčad ovog para koju je tata Klepetan učio letjeti… Vraćao joj se svake godine. Sveukupno 19 puta letio je prema njoj. Sve do nedavno kada je Malena napustila ovaj svijet potkraj lipnja ove, 2021. godine.

Medicinski eksperimenti i vivisekcija

Da bi razumjeli ljudsko zdravlje i bolesti te pronašli odgovarajuće načine liječenja istraživači doslovce razbolijevaju životinje. Pokusima se smrtonosne i iscrpljujuće bolesti prenose na sve vrste životinja, od glodavaca do mačića i majmuna; osljepljuje ih se, oglušuje i paralizira; pali ih se, uskraćuje im se hrana ili voda; induciraju se napadi, stavlja ih se u situacije koje izazivaju mentalne bolesti… Nakon završetka istraživanja, životinje se ubija i baca u smeće s drugim, takozvanim medicinskim otpadom.”

Vivisekcija

Iskorištavanje životinja radi zabave i u svrhu odjeće i kozmetike

Okrutnost prema životinjama uime mode postoji u mnogim oblicima… Na Svima je jasno da proizvodnja krznenog kaputa, kožne torbe ili antilop cipela podrazumijeva ubijanje životinja, ali tu su u istom košu i materijali poput vune, svile i paperja…

Danas je lako odjenuti se sa stilom u materijale koji ne potječu od životinja… Tkaninama biljnog porijekla, kao što su pamuk i lan (koje se upotrebljavaju tisućljećima), sada su se pridružili i novi materijali; rPET, liocel i sl.

Napredak tehnologije i sve veća osviještenost o nastanku odjeće koja je doslovce oderana s leđa životinja omogućili su da se danas odijevamo moderno, funkcionalno, odgovorno i suosjećajno.

Moderno umjetno krzno toliko je slično pravom da rijetko tko može vidjeti razliku.

Sve je više inovativnih alternativa odjeći životinjskog podrijetla, što doprinosi potpunom izbacivanju životinjske kože, runa i perja iz naše garderobe.

Životinje iskorištavane u svrhu zabave

Unatoč činjenici da životinje mogu biti doista zabavne, što dokazuju milijuni zapisa na YouTubeu, često su pritom zlostavljane.

Ljudi se koriste životinjama radi zabave otkako postoje povijesni zapisi o tome… Ti drevni načini zabave u mnogim slučajevima uključivali su uprezanje životinja za utrke ili su organizirane borbe čovjeka i životinja, isto tako su ih hvatali kako bi organizirali njihove međusobne borbe (npr. borbe pasa, popularne u starom Rimu, borbe pijetlova i borbe bikova)…

Većina ljudi koja posjećuje zoološke vrtove pretpostavlja da se prema životinjama koje se ondje nalaze postupa dobro, za razliku od onih u cirkusima. To nije točno… Čak ni u najboljim uvjetima, život u zatočeništvu be može zamijeniti život divljih životinja u njihovom prirodnom staništu. Zoološki vrtovi prekobrojnu mladunčad prodaju cirkusima, istraživačkim laboratorijima i svima zainteresiranima,čak i farmama divljači, na kojima ih drže u ograđenom prostoru i za novac prepuštaju lovcima da ih ubijaju.

Životinje u filmskoj industriji nerijetko su maltretirane, zlostavljane ili usmrćene. Rijetki među nama znaju batem malo o onome što se događa iza scene.

Npr. prilikom snimanja filma “Snow Buddies” (Snježni psići) kompanije Disney, petnaest štenaca je oboljelo, a neki su i uginuli.

Hrana

Životinje ugibaju na snimanju filmova mnogo češće nego što publika misli.

“Životinjama su potrebni svi prijatelji koje mogu imati. Većina ljudi nije svjesna koliko toga mogu promijeniti svojim odlukama i dobrotom, a te odluke često mogu značiti život ili smrt životinja svih vrsta. Kad jednom otvorite oči i počinjete uviđati što se događa iza kulisa, vrlo je važno da ne okrenete glavu nego da, kako kaže Tolstoj, priđete bliže i pokušate pomoći. Veganskim načinom života, poticanjem drugih da čine isto, ne samo da ćete pomoći ovom psu, onom slonu, ovom zrikavcu ili onom piletu, nego ćete postati dijelom revolucije u ljudskon ponašanju, koje će jednog dana postati norma ponašanja.”

Jedan, jedini i najveći korak koji možete učiniti da zaustavite patnju životinja jest da pređete na hranu biljnog podrijetla.

Vegan se može postati u trenu. Uz mnogo jednostavnih recepata za vrlo ukusna jela dostupnih na internetu te uz veganske zamjenske namirnice kojih ima u svakoj trgovini, već danas možete početi s pozitivnim promjenama.

Gotovo svaki vaš dosadašnji uobičajeni obrok ima svoju vegansku varijantu.

Svaki hranjivi sastojak potreban našem tijelu dostupan je u veganskoj prehrani. Tri osnovne hranjove tvari su ugljikohidrati, masti i bjelančevine. Većina cjelovitih namirnica biljnog podrijetla obiluje zdravim, neprerađenim ugljikohidratima koji omogućuju polagano oslobađanje energije tijekom cijelog dana.

Za primjer…
Brokula ima više bjelančevina od odreska…


I da…
Veganska hrana nije skupa.

No, što reći na onu poznatu “ljudi su mesojedi”?

Ljudi imaju kratke, mekane nokte i male očnjake za razliku od svih drugih mesojeda (npr. lavovi i tigrovi) koji imaju oštre pandže i velike očnjake kojima mogu trgati meso. Čeljusti mesojeda pokreću se jedino gore-dolje, i služe za trganje komada mesa s plijena, koje zatim cijele progutaju. Ljudi i drugi biljojedi mogu pomicati čeljusti gore-dolje, ali i u stranu, što im omogućava da usitnjuju voće i povrće stražnjim zubima. Kao i u drugih biljojeda, ljudski stražnji kutnjaci su ravni kako bi bolje mrvili vlaknastu biljnu hranu. Životinje mesojedi hranu gutaju u komadu, što im omogućuju izrazito kiseli želučani sokovi koji razgrađuju meso i ubijaju opasne bakterije. Mesojedi imaju kratak probavni trakt i debelo crijevo, pa meso brzo prođe kroz tijelo. Ljudski probavni trakt je znatno duži, što tijelu ostavlja više vremena da razgradi vlakna i apsorbira hranjive sastojke iz biljne hrane.

Dr. William C. Roberts, urednik časopisa American Journal of Caridology, o tome piše: “Premda mislima jesmo i ponašamo se kao da jesmo, mi smo prirodni mesojedi. Kad ubijamo životinje zbog hrane, na kraju one ubiju nas, jer njihovo meso, koje sadržava kolesterol i zasićene masti nikad nije bilo namijenjeno ljudima koji su po svojoj prirodi biljojedi.”

Što mi možemo učiniti?

Možemo:

🤎…kupovati samo one proizvode za osobnu njegu i kućanstvo koji isključuju okrutnost prema životinjama

💚 …ne ići u zoo vrtove, akvarije, zabavne parkove s morskim (i ostalim) životinjama, ne gledati filmove koji su iskorištavali životinje kao glavne aktere

🤎…odijevati se u odjeću napravljenu bez okrutnosti prema životinjama… Ne nosite krzno, kapute podstavljene krznom, ni kape s krznenim pomponima… Ne nosite kožu i ne upotrebljavajte kožne modne dodatke, kožni namještaj, kožne aktovke/kovčege/kauče… Izbjegavajte svilu. Bojkotirajte vunu… (moderno umjetno krzno gotovo je identično pravom, pamuk je odlučna alternativa vuni, pamučno platno i pamučna tkanina – flanel, zapravo su izvrsne alternative mnogim životinjskim materijalima, lan je ovjekovječen u mnogim drvenim zapisima i zidnim crtežima koji prikazuju žene odjevene u snježnobijele lanene haljine… Pamuk i lan nisu jedine odlične zamjene za vunu… Danas se udobne u izdržljive tkanine dobivaju iz najrazličitojih biljaka, uključujući bambus, konoplju, drvo, soju, pa čak i morsku travu)

💚…putovati služeći se proizvodima nastalim bez okrutnosti prema životinjama

🤎…proširiti glas za one čiji vapaji se ne čuju (ima mnogo načina da se ljude obavijesti o zlostavljanju životinja, kao i o alternativnim rješenjima kojima bi se isto prekinulo, a koja su ujedno i bolja za sve nas, dijelite videozapise mučenja životinja na Facebooku, Instagramu, Twitteru i drugim društvenim medijima, i na taj način pomozite podučiti one koji možda nisu svjesni tih okrutnosti, što se događa…)

💚…ne kupovati pernate jakne, ni pernate pokrivače (ne vjerujte ni naljepnicama na kojima piše da je perje u jakni nabavljeno na odgovoran način)

🤎 …ne kupovati kozmetiku i kemiju za domaćinstvo testiranu na životinjama…

💚 …polako se prebacivati na vegansku prehranu…

UPOZNAJ AUTORE

Gene Stone je autor i koautor više od 45 knjiga, uključujući Forks Over Knives (Bolje vilicom nego nožem) i How Not to Die (Kako ne umrijeti). Upoznao je milijune čitatelja s važnim idejama o načininima života, rada i napretka.

Ingrid Newkirk osnivačica je i predsjednica PETA-e (People for the Ethical Treatment of Animals – Ljudi za etičko postupanje prema životinjama), najveće organizacije za prava životinja u svijetu. Pokretu za zaštitu životinja pridružila se 70-ih godina 20. stoljeća i od tada se neumorno bori protiv iskorištavanja životinja, zagovara promjene zakona u korist njihove dobrobiti te promovira veganstvo. Održala je niz govora o pravima životinja diljem svijeta, od Kanadskog parlamenta do ulica New Delhija, gdje je i odrasla. Autorica je nekoliko knjiga prevedenih na više jezika.

Preporuka apsolutno svima… Širite poruku ove knjige, darujte ovu knjigu ljudima… Primijenite savjete iz ove knjige… Zamislite samo da se više nigdje na svijetu životinje ne zlostavljaju. Kakav bi to divan svijet bio…

Link za kupnju: https://planetopija.hr/kategorija/publicistika/tema/prirodne-znanosti/te-divne-zivotinje

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s